Ko ha ongoongo fakafiefia ia ‘o ka faifaiange ‘o fokotu’u ha ‘Amipasitoa ‘Amelika ‘i Tongá ni. Kuo fuoloa ta’u pea lahi e ngaahi fakamole fakapa’anga hotau kāingá ‘enau folau ki Fisi ke fakahū ‘enau me’a folau ki ‘Amelika. Ka ko hotau talá ia na’e tuku mai ‘e he Tokoni Palesiteni ‘o e ‘Ikalé, Kamala Harris. ‘Oku te’eki fakapapau’i 100% ‘e hoko ‘eni pea moe taimi pau ‘e fakahoko ai ka ko e anga ia e faka’amu ‘a e tokolahi. Pea ‘oku ‘ikai ko Tongá ni pē, ka ‘oku pehē foki moe tala’ofa tatau ki Kilipati. ‘Oku fifili ai e tokolahi:
Ko e hā nai e ‘uhinga kuo toki ‘oho mai ai ‘a ‘Amelika he ‘ahó ni?
‘I he ngaahi ‘aho si’i kuo tau sītu’a ki ai (9 ‘o Siulai 2022), na’e mahino ai hono fakahā ‘e he Palesiteni ‘o Kilipatí tenau holomui meí he “Pacific Islands Forum” pe PIF. Ko e fo’i sino ‘eni ‘oku fakatahataha’i mai ki ai e ngaahi fonua Pasifiki ‘o e vāhenga Polinīsia, Melanīsia moe Maikolonīsiá.
Ne talu pē foki meí he ta’u kuo’osí ‘a e ta’efiemālie ‘a e ngaahi fonua Maikolonīsiá ‘i hono fili e lakanga Sekelitali Seniale ‘o e PIF. Ne ‘osi ‘i ai e femahino’aki (gentleman’s agreement) ‘o pehē ko hono fili ‘o e lakangá ni ‘e vilo ia ‘i he ngaahi vāhengá. Na’e a’u mai ‘eni ki he taimi ke fili ai ha taha meí he vāhengá Maikolonīsiá, kuo toe ma’u pē ia ‘e he tokotaha Polinīsia, ka ko e Palēmia mālōlō ‘o e ‘Otumotu Kukí, Henry Puna.
Ne malanga hake heni ‘a e ta’efiemālie meí he vāhenga Maikolonīsiá . Ka ‘i he fakataha na’e fakahoko ‘i Fisi ‘i he māhina ne tau toki sītu’a ki ai, ne nau sio ai ki ha solova’anga ‘o e palopalemá. Ne fokotu’u hake ai ke faka’osi ai leva e teemi ngāue ‘a Henry Puna ‘i he lakangá pea ‘i he a’u ki he 2024, ‘e fili leva ha taha meí he vāhenga Maikolonīsiá ke hoko ko e Sekelitali Seniale fo’ou ‘o e PIF. Ne toe fokotu’u mai foki ke ‘ave mo e Komīsiona ki he Pacific Ocean ki Maikolonīsiá, kae pehē ki hono fokotu’u ha ‘ōfisi PIF subregional ‘i Maikolonīsiá.
‘I he maau e ngaahi fokotu’utu’u ko ‘eni, ne fiema’u leva ke ‘omai ki he fakataha ‘a e PIF kenau fakamo’oni ai. Fakatatau ki he Palesiteni ‘o Kilipatí, Taneti Maamau ‘e ‘ikai fakamo’oni ai ‘a Kilipati pea ‘e ‘ikai pē tenau kau mai ki he fakataha ‘a e PIF.
‘Oku lahi e ngaahi ‘analaiso kehekehe ki he ‘uhinga ‘o e ta’efiemālie ko ‘eni ‘a Kilipatí, pea ‘oku ha’u ai moe hoha’a meí he ngaahi fonua ‘o e Pasifikí. ‘O ka mavahe ai pē ‘a Kilipati, ‘e maumau ai heni ‘enau tu’u fakataha he Pasifikí pea hoko ai ke ngāvaivai ange ‘a e PIF.
‘Oku hoko kotoa ‘eni ‘i he taimi ‘oku fu’u mātu’aki mahu’inga kenau tu’u fakataha tautautefito ki he fefūsiaki ‘a Siaina mo ‘Amelika ‘i he Pasifikí. Ne ‘osi takai mai foki ‘a e Minisitā Ki Muli ‘a Siana, Wang Yi ‘o ne vilohi e Pasifikí kenau fakamo’oni ki he ngaahi aleapau. Na’e kilofi mai ‘eni ‘e ‘Amelika, ‘Aositelēlia, Nu’usila, etc pea ‘oku hikitō ‘enau ‘unu mai ke toe ofi ange ki he Pasifikí.
Kaekehe, ‘oku ‘i ai e hoha’a ‘o ka mavahe ai pē ‘a Kilipati koe’uhi ‘e toe fu’u faingofua ange ai hono pusiaki’i ‘e Siainá. Fakatatau ki he ngaahi fakamatalá, ne ‘osi tukuange ‘e Kilipati ‘a Taiwan ‘i he 2019 pea ko e taha ‘eni ‘o e ngaahi faka’ilonga ‘o ha fonua ‘oku nau poupou ki Siaina.
Ko e me’a tatau ne fakahā ‘e he ‘Amipasitoa Siaina ‘i Tongá ni, Cao Xiaolin ‘i ha fakataha konifelenisi moe kau faiongoongó he ‘aho 28 ‘o Sune 2022. Ne me’a ai ‘a Xiaolin ‘o pehē ko e vā fakatipilōmetika ‘o Siaina mo Tongá ni ‘a ia ne fakamo’oni huafa ki ai ‘a ‘Ene ‘Afió, ne tohi’i mahino ai ‘a e poupou fefeka ‘a Tonga ki he One-China Policy. Ko hono toe fakalea ‘e tahá, ko e poupou ‘eni ‘a Tonga ki he fo’i fakakaukau ko Taiwan ‘oku ‘ikai ko ha fonua mavahe ka ko e konga pē ia ‘o Siaina. Ne fakamamafa’i mai ai ‘e he ‘Amipasitoá ‘a e hounga’ia ‘a Siaina ‘i he ‘ikai ha toe fetu’utaki ‘a e Pule’anga Tongá pea moe kau Taki ‘o Taiwan.
Hangē ko ia kuo mea’i lelei ‘e he tokolahi, ‘oku lolotonga ‘i ai e nō ‘a Tonga ki Siaina. Fakatatau ki he ngaahi fakamatalá, ko e nō ‘eni na’e fakapa’anga mei ai hono langa mo fakalelei’i ‘o Palasí. ‘Ikai ke ngata aí, ko e ‘ōfisi mā’olunga mo mahu’inga taha ‘a e fonuá ‘a ia ko e ‘Ōfisi Palēmiá, ne langa ia mo fakapa’anga ‘e Siaina. Pea ‘i he ta’u ‘e 10 kuo toki ‘osí, kuo hikihikitō mo e ngaahi tokoni ‘a Siaina ‘i he Pasifikí ‘o kau ai ‘a Tonga.
‘I he toe vilo mai ‘a Siaina mo ‘ene aleapau he Pasifikí ne ‘i ai leva e ‘amanaki ‘e fakahoko ‘e ‘Amelika e me’a lahi. Pea ko ‘eni ngalingali ‘e fokotu’u e ‘Amipasitoa ‘Amelika ‘i Tongá ni pea mo Kilipati.
‘Oku ‘ikai foki ke fo’ou e fa’ahinga founga ngāue ko ‘eni ‘a ‘Amelika ‘i he Pasifikí. Mahalo ‘oku kei manatu e tokolahi ki he nga’unu ‘a Solomone ‘o fakamo’oni ‘enau aleapau pea mo Siaina. Ne ‘ikai ke fu’u fuoloa mei ai kuo ma’u mai e tala ki hono toe fokotu’u e ‘Amipasitoa ‘Amelika ‘i Solomone. Pea ‘oku ha’u ai e fifili:
‘O kapau ne ‘ikai ke vilo mai ‘a Siaina ‘i he Pasifiki, ne mei tokotokanga mai nai ‘a ‘Amelika? ‘Oku hoko nai ‘enau ‘oho maí koe’uhi pē ko Siaina?