Supa Mario
(‘Oku taupotu ki lalo ‘a e fakamatala fakaTonga)
It was not surprising that Hon Hu’akavameiliku (a.k.a Siaosi Sovaleni) would be running for Prime Minister against Pohiva Tu’i’onetoa. However, supporters of Prime Minister Tu’i’onetoa are furious that the likes of Siaosi Sovaleni have lost trust in his leadership. But the thing is, trust can truly be lost if it genuinely existed in the first place to begin with.
The PAK-led Government was more like a “marriage of convenience” engineered by the notorious Lavulavu to achieve various objectives. These include, obviously the removal of PTOA from steering the Cabinet.
A compromise was necessary so that they would be united to achieve their objectives, which consequently included the removal of PTOA from power. That has been achieved when Tu’i’onetoa became Prime Minister in 2019.
During their campaign, Sovaleni and others in Tu’i’onetoa’s Cabinet were supporting Tu’i’onetoa. Arguably, this was also to minimize the PTOA’s chances of being in power. That was achieved also when Tu’i’onetoa won against the two PTOA candidates from Tongatapu-10.
As the election results came, PTOA did not have the numbers, far from it. Therefore there was no need for the same compromise that they once did before. There’s basically no apparent reason for the majority to keep Tu’i’onetoa as Prime Minister again.
Therefore Tu’i’onetoa, thanks for the road construction and all that you have done. But they did not vote for you then because of your remarkable leadership as Prime Minister. They voted for you because they had no other choice. Now that they do, so you’re no longer getting their votes.
These are the ones you chose to leave PTOA and join hands with. Your betrayal has finally caught up to you. At least you’ll go down in history as the first “half a term” Prime Minister.
PALĒMIA NOUNOU TAHA HE HISITŌLIÁ
‘Oku ‘ikai fai ha ofo ‘i he fakafe’auhi ko ‘eni ‘a Hon Hu’akavameiliku (Siaosi Sovaleni) ki a Pohiva Tu’i’onetoa ‘i he lakanga Palēmiá. Kuo pehē ‘e he ni’ihi kuo to’o koaa ‘e Sovaleni moe tokolahi ‘enau falalá meí a Pohiva Tu’i’onetoa. Ka ko hono to’o pē ‘o e falalá ‘o kapau na’e ‘i ai mo’oni ha falala.
Ko e Pule’anga PAK ne tataki ‘e Pohiva Tu’i’onetoá ne hangē pē ko e fa’ahinga mali ‘oku ‘iloa ko e marriage of convenience”. Ko e mali pē ‘o ‘ikai tu’unga mo’oni ‘i he ‘ofa ka ko e sio ki he taumu’a fakapolitikale ke a’usia. Ko e fo’i ‘enisinia foki ‘eni ‘o e taha e kau mo’unga’itangata he ngalivalé, ‘Etuate Lavulavu pea ne taumu’a ki hono tuku kitu’a ‘o e PTOA meí he ‘ulifohe ‘o e Kapinetí.
Ko ha feilaulau leva ne pau kenau fakahoko ke tukuhifo ‘enau faikehekehé ka nau tu’u fakataha ‘i he ngaahi taumu’a ne fakatoká – ‘a ia ne kau ai hono tuku e PTOA kitu’a meí he Kapinetí. Pea kuo lava atu ia.
‘I he ‘enau kemipeiní ne poupou’i mai ai ‘e Sovaleni pea mo ha ni’ihi kehe ‘a Tu’i’onetoa. ‘E ala fakalea mo faka’uhinga’i ko e taumu’a tatau pē mo ‘eni ke ‘oua na’a lahi ha faingāmalie ‘o e PTOA kenau toe Kapineti. Pea kuo lava mo ia.
‘I he hili ange e fili ko ‘eni, ne ‘osi mahino e fu’u tokosi’i e fika ‘o e PTOA kenau ala Pule’anga. Ko ia ai ‘oku ‘ikai ha toe fiema’u ai kia kinautolu kenau fai e fo’i feilaulau tatau. ‘Oku ‘ikai leva ha toe fu’u ‘uhinga mahu’inga ia mo mamafa ke kei piki ai e “majority” ki a Tu’i’onetoa kene toe Palēmia.
Ko ia ai, mālō pe Tu’i’onetoa e si’i tanu halá, langa fale lālangá, tufa tangikē moe hā fua. Ka na’e ‘ikai tenau fili koe ki he lakanga Palēmiá ‘i ha falala ki ho’o tu’unga tataki ko ha taki. Ne ‘ikai pē ha’anau toe fili ke lava ai ‘enau taumu’á ka ko koe pē pea kuo lava ia.
Ko e ni’ihi ‘ena na’á ke tukuange ‘a e PTOA ka mou fetākinimá. Kuo toki ongo ‘o hangē nai hano lavaki’i koe ‘e ho’o kau Senialé. Ka kuó ke a’u tonu pē ki he lavaki na’á ke fakahoko ki he PTOA. Ko e koloa pē kuó ke tohi’i ki he hisitōliá, ko koe pē taha ‘a e fuofua Palēmia nounou tahá, ‘o ‘ikai kakato ha fo’i teemi Fale Alea ‘e taha.