SUPA MARIO
Ne ‘osi tuku atu kimu’a ha fakalavelave ki he fili ‘a Tongatapu-4. ‘Oku fie puke ‘a e faingamālié ni ke fakahoko ha ki’i lave ki he fili ‘a Tongatapu-7.
Kuo tuku mai ‘e he taha e ngaahi ongoongó hono fakahā ‘e he Minisitā Mālōlō, Sangstar Saulala ʻa e loto mamahi e kau poupou ʻo Feletí ʻi he maʻu ʻe Piveni ʻa Haʻateiho he ko e tangata haʻu, kae ʻikai maʻu ia he Haʻateiho totonú. Ko hono toe fakalea ‘e tahá, ko e ta’efiemālie ‘eni ‘i he ‘ikai ikuna ‘e Feleti ‘a Ha’ateiho, kae ikuna ia ‘e Piveni.
Neongo ‘o kapau ko e taha pe ‘eni ‘o e ngaahi kaupeau ‘o e ta’efie tali e ‘ulungiá, ka ko e taha’i kaveinga ‘eni ia ‘oku tuha ke fai hono talanoa’i loloto. Pea ‘oku ha’u ai e fehu’í ni:
‘Oku ‘i ai koaa ha Ha’ateiho totonu?
‘Oku ‘ikai sola foki e kaveingá ni ki he tokolahi koe’uhi ne ‘osi ‘o hake pe ‘i he ngaahi to’u kemipeini kimu’a. Ne tau fanongo he mahe’a e ngaahi fakalea ‘o pehē:
“…Ko e tangata totonu ‘eni ‘o Kolomotu’a ke mou fili ai Tongatapu-1…”
“…Tongatapu-4 mou fili heni he ko e fanautama totonu ‘o loto Ma’ufanga…”
Ko e fo’i fakakaukaú tokua ‘oku totonu ke fili e kakaí ‘i ha taha totonu ‘o e vāhengá, ka ‘oku ‘ikai ko ha tokotaha ne toki ha’u. ‘Oku tau sio he me’a natula tatau ‘ene hoko he ngaahi Siasi ‘e ni’ihi. Tokua ‘oku totonu ki he ni’ihi ne toki kau fo’ou atú kenau fakaongoongo ki he tataki ‘a e kakai totonu ‘o e kolo ko iá. Ko e fakakaukau tatau ‘oku fakalele ‘aki e ngaahi to’uakó, ‘o pehē ‘oku totonu ke fakaongoongo e Kolisimuí ki he kau Kolisimu’á.
Ka ko e fa’ahinga faka’uhinga ‘eni, ‘o kapau tetau hamumu, ‘e malava kene langa e ‘āvahevahe ‘i he nofó, ‘o fakahoko ai hono fakakehekehe’i moe teketeke’i ‘o ha taha. Ko e me’a ‘eni kuo ‘osi hoko ‘o kapau te tau vakai atu ki he ngaahi fonua lalahi ange ‘o hangē ko ‘Ameliká. Kuo senituli e laulanu ‘a e kau pālangí ki he kakai ‘uli’ulí (African Americans). ‘Oku fakahoko ‘eni ‘i he ngaahi ‘uhinga kehekehe ‘o kau ai e lau ‘o pehē ko e toki omi e kau ‘uli’ulí mei ‘Afilika ki ‘Amelika. Ko e faka’uhinga sīpinga tatau ‘a e kau pālangí ‘oku toe fai ‘aki ‘enau laulanu mo hono teketeke’i e kau mikó (Hispanics), kau mani’i (Asians), mo hai fua e matakali ‘oku kumi hūfanga mo kumi mo’ui atu ki ‘Amelika. ‘O kapau ‘e vakili hake e hisitōlia, ‘e ‘ilo ai tā ‘oku ‘ikai ko ha fonua ia ‘o e kau pālangí he ne nau toki ‘alu atu pe mo kinautolu ki ‘Amelika.
Pea ko e me’a meimei tatau ‘oku hoko ko ‘eni ‘i Tongá ni. ‘O kapau tetau keli loloto ki he hisitōlia ‘o e fonuá ni pea mo ‘etau fanga kuí, te tau ‘ilo ai ne nau toki omi kotoa pē meí he feitu’u kehe ‘o nōfo’i e Pasifikí. Ne mu’a mai e ni’ihi kae toki muimui mai e ni’ihi. ‘Oku ‘ikai ha taha ia ‘e pehē ko e kakai totonu ‘o Ha’ateiho, pe ko Ma’ufanga, pe ko Kolomotu’a, pe ko ha toe fa’ahinga kolo, motu pe vāhenga ‘i Tongá ni. Ko e toki omi kotoa pe ‘o nofo mai.
‘I he ni’ihi ne nau mu’omu’a maí, ne nau nofo’i e ngaahi feitu’u kehekehe ka na’e hoko moe ngaahi fehikitaki. Ko e ngaahi fehikitaki ‘eni ‘i he ‘uhinga kehekehe ‘o fehikitaki holo pe ‘a e ni’ihi ‘i Tongatapu, hiki e ni’ihi ki he ngaahi ‘otu motú, pea mavahe atu e ni’ihi ki Ha’amoa, Fisi moe ngaahi fonua he Pasifiki. ‘Oku a’u mai ki he ‘ahó ni mo ‘ene kei hoko ‘a e fehikitakí. ‘E fehikitaki fakalotofonua e ni’ihi koe’uhi ko e fakatamaki ‘o e mo’ungaafí pea mo e peaukulá, ‘e hiki atu e ni’ihi ki he ngaahi fonua muli, pea ‘i he taimi tatau ‘e hiki mai ha ni’ihi meí he ngaahi fonua mulí ki Tonga. Ko e fehikitakí ko e konga ia ‘o e mo’uí, pea ko e founga ia ne tau a’u mai ‘aki ki Tongá ni.
‘O ka faka’auliliki ha fakatotolo, mahalo na’a ‘ilo hake ai ko e saafá pe moe fanga lō ‘oku ‘o nautolu e fonuá ni. Ka koe’uhi ne mu’omu’a mai e kui ‘a hai ‘o nofo ‘i ha kolo, kuo tala ia ko e kakai totonu pe ia ‘o e kolo ko iá. ‘Oku ta’engali e fa’ahinga faka’uhinga ko ‘ení mo e maama ‘o e akó ‘a ia kuo fakateunga ‘aki e to’utangata kotoa. Ka ko e ngaahi ta’au angamaheni pe foki ia ‘o e politikí, ke kumi ‘uhinga ‘i he ‘enau kēe’i e mafaí. Pea koe’uhi ko e kaveinga ‘eni ki he fili Fale Alea, ‘oku fakamuimānoa atu ai e fehu’í ni
Ko ha makatu’unga lelei nai ia ke fakakaukaua ‘aki hono fakahoko e fili? Ke fili ‘i ha taha koe’uhi kuo laui to’utangata ‘ene fanga kuí he feitu’u, kolo, motu, pe vāhenga ko iá?
‘E kehekehe pe faka’uhingá pea ‘e takitaha tau’atāina pe ki he ‘ene fakamulituku. Ka ‘oku mahu’inga ke ‘oange ki he kakaí ‘a e tau’atāina ki he ‘enau filí, pe ko hai ‘oku nau loto ke fili ai, fakatatau ki he fakahinohino ‘a e laó. Pea kapau na’e faka’atā ‘e he laó ke fili ha kanititeiti ne toki ha’u pe ‘aneuhu ‘o ne ikuna, pea kenau pelulā ki ai. Ka ‘o kapau ‘oku nau tui ‘oku hala e laó, pea liliu e laó ‘o fakatatau moe me’a ‘oku nau tui ki aí ‘oku totonu.
Ka ko ‘eni, ‘e ‘osi e filí pea ikuna ‘e he kanititeiti na’e faka’atā ‘e he laó kene kanititeití, pea toki ongona mai e ngaahi ta’efiemālie ko ‘eni koe’uhi ko e kanititeiti koaa ia ne toki ha’u. ‘Oku malava ke ui ia ko e talatō ‘i he ‘ikai fietali e ‘ulungiá.
Kaekehe, fakatatau ki he fakamatalá, ‘e malava ke iku atu e Fili Si’i ‘a Tongatapu-7 ki he Fakamaau’anga he kuo pavaki mai e ngaahi tukuaki’i ‘o e faihala he filí. Pea kapau ‘oku mo’oni ‘eni, pea ‘e toki tuku atu ha fakalavelave ki ai ‘amui ange.